Antiseptici i Dezinficijensi

Proizvodi namijenjeni za higijenu i profilaksu infekcija u području zdravstva i čitavoj zajednici

Zoonoze – kako ih prepoznati i zaštiti se?

prof. dr. sc. Alemka Markotić
Preneseno sa portala www.plivamed.net

Klimatske promjene, promjene u demografskoj strukturi stanovništva, promjene u ekosustavima, boravak u prirodi i putovanja u egzotična područja u kojima do sada nismo boravili, kupovina životinja na crnom tržištu mogu pospješiti prijenos različitih zoonoza na ljude.

Što su to zoonoze?

Prijenos bolesti povezan je s različitim ekološkim, okolišnim, ali i socio-ekonomskim čimbenicima, koji mogu imati veliko značenje u javnom zdravstvu i globalnoj ekonomiji.

Od 1940.g. pa do danas pojavilo se u svijetu preko 350 novih zaraznih bolesti od kojih je visoki postotak bolesti koje svrstavamo u zoonoze (>60%). Zoonoze su bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka (moguće i obrnuto) direktnim kontaktom sa životinjama, preko izlučevina, svježeg mesa, krvi i sl., a oko 25% zoonoza se prenosi vektorima kao što su krpelji, komarci i mušice. Iako se određeni broj zoonoza prenosi na čovjeka s domaćih životinja, ipak jedan veći dio se prenosi s divljih životinja, a osobito tu mislimo na sitne glodavce. Taj prijenos je povezan s različitim ekološkim, okolišnim, ali i socio-ekonomskim čimbenicima, koji mogu imati veliko značenje u javnom zdravstvu i globalnoj ekonomiji.  Klimatske promjene, promjene u demografskoj strukturi stanovništva, promjene u ekosustavima, boravak u prirodi i putovanja u egzotična područja u kojima do sada nismo boravili, kupovina životinja na crnom tržištu mogu pospješiti prijenos različitih zoonoza na ljude. Također, ekonomska kriza, siromaštvo, socijalne nejednakosti, nerazvijeni zdravstveni sustavi i nedostatak političke volje da se određene zoonoze u nerazvijenom svijetu stave pod javno-zdravstvenu kontrolu pomažu širenju ovih bolesti, koje ako se pravovremeno ne liječe ili prepoznaju mogu u određenog broja bolesnika izazvati smrtni ishod ili trajno oštećenje zdravlja i invalidnost.  

Zoonoze u Hrvatskoj

Simptomi i znaci zoonoza mogu biti raznoliki i kreću se od sasvim blagih oblika, do vrlo teških, smrtonosnih bolesti.

U Hrvatskoj u većem ili manjem obimu bilježimo pojavu različitih zoonoza pojedinačno među ljudima i životinjama, ali i u većim i manjim epidemijama. U Hrvatskoj su zoonoze pod trajnim zdravstvenim i interdisciplinarnim nadzorom različitih medicinskih (infektologija, javno zdravstvo, epidemiologija, mikrobiologija i dr.) i veterinarskih stručnjaka. I pored toga, brojne zoonoze se periodički javljaju u Hrvatskoj, no na sreću bivaju brzo prepoznate i relativno uspješno stavljene pod kontrolu. U mjerama zaštite, liječenja i prevencije zaraznih bolesti, pa tako i zoonoza, Hrvatska ima dugu i uspješnu tradiciju.

Simptomi i znaci zoonoza mogu biti raznoliki i kreću se od sasvim blagih oblika, do vrlo teških, smrtonosnih bolesti. Da bismo se što bolje zaštitili od ovih nerijetko opasnih bolesti, potrebno je znati osnove o njihovim rezervoarima, putovima prijenosa, simptomima bolesti, kao i metodama osobne zaštite, prevencije i liječenja.

U ostalim radovima objavit ćemo značajke zoonoza koje često srećemo u različitim dijelovima Hrvatske, ili po svojoj prirodi nisu česte, ali mogu predstavljati veliki javno-zdravstveni problem.

Kako se zaštiti od zoonoza čiji su rezervoari sitni glodavci?

Ako živite i radite u endemskom području na kojem su rasprostranjene zoonoze koje se prenose malim glodavcima ili tamo odlazite rekreativno, važno je držati se slijedećih pravila:

  • Nakon rada po kući, okućnici ili u prirodi potrebno je dobro prati ruke tekućom vodom i sapunom, a preporuča se i koristiti nakon pranja alkoholne antiseptike za ruke (npr. Pliva®sept blue ili Pliva®sept lucid).
  • Ukoliko boravite u prirodi ili nemate pristup tekućoj vodi, potrebno je redovito nakon rada i prije uzimanja hrane, vode ili pušenja ruke dobro prebrisati alkoholnim antisepticima za ruke (npr. Pliva®sept blue ili Pliva®sept lucid).
  • Ne dodirivati nečistim rukama lice, područje oko usta i nosa.
  • Voće i povrće dobro operite, poseban oprez je potreban kod branja i konzumiranja šumskih plodova.
  • Izbjegavajte kontakte s glodavcima i njihovim izlučevinama, ne dirajte gnijezda glodavaca.
  • Ako morate iz svog okoliša ukloniti uginulog glodavca koristite masku i gumene rukavice. Leš prije natopite dezinficijensom (npr. Izosan G – 1g u 5 l vode) te ga nakon 30 minuta prebacite štapom u plastičnu vrećicu i spalite ili zakopajte.
  • Ako dolazite u kuće za odmor u kojima niste dugo boravili, a nalaze se u endemskom području, prvo prostore prozračite dok se nalazite izvan prostora, a sve površine pošpricajte vodom ili još bolje dezinficijensom koji sadrži klor ili alkohol (npr. Izosan G – 1g u 5 l vode ili 5% Asepsol®eko) te ih nakon 15 minuta dobro prebrišite ne stvarajući prašinu oko sebe.
  • Spriječite ulazak glodavaca u kuće, šupe, nastambe za domaće životinje zatvaranjem svih rupa.
  • Održavajte red ispred kuće, pokosite travu i grmlje 50 m oko kuće i odstranite sav glomazni otpad koji bi mogao poslužiti glodavcima kao sklonište. 
  • Pokrijte hranu i vodu tako da su nedostupni glodavcima, a to uključuje i pokrivanje hrane i vode za domaće životinje jer se glodavci skupljaju oko mjesta gdje mogu doći do hrane.
  • Izbjegavajte koliko je moguće sve radove u prirodi pri kojima se stvara aerosol.

Kako se zaštiti od zoonoza koje se prenose krpeljima i komarcima?

Ako živite i radite u endemskom području na kojem su rasprostranjene zoonoze koje se prenose krpeljima ili komarcima, potrebno je provoditi slijedeće postupke:

  • Najbolji način prevencije je spriječiti ubode krpelja ili komaraca.
  • Izbjegavajte se kretati u područjima gdje ima komaraca i krpelja (provlačenje kroz grmlje, visoku travu, boravak pored stajaćica). Uklonite ili pokrijte sve rezervoare stajaće vode u svojoj blizini (vaze, burad, bazene i sl.)
  • Nosite odjeću s dugim rukavima i nogavicama, nogavice trebaju biti uvučene u čarape. Nosite svijetlu, platnenu odjeću na kojoj se krpelji lakše uočavaju i teže prihvaćaju.
  • Koristite repelente za krpelje i komarce koji se nanose na kožu, a sadrže DEET (N,N-Diethyl-3-methylbenzamide), pikaridin, ulje limunskog eukaliptusa. Repelenti se moraju regularno nanositi na kožu. Za dugotrajnije djelovanje DEET-a (5-8 h na otvorenom) potrebno je koristiti preparate koji sadrže minimalno 20-50% DEET-a. DEET i pikaridin kao 15% repelent daju zaštitu od 2-4h, kao i 30% sintetsko ulje eukaliptusa.
  • Po povratku iz prirode detaljno pretražite odjeću i tijelo (osobito pregibe, područja iza uha, zatiljak, vrat, pupak, a kod djece glavu i kosu) te se otuširajte.
  • Ukoliko primijetite krpelja, potrebno ga je što prije odstraniti da bi se smanjio rizik od prijenosa mikroorganizama (borelije, virus krpeljnog meningoencefaltisa, erlihije, rikecioze) koji se prenose krpeljima.
  • Ne premazujte krpelje alkoholom, lakom za nokte ili kemijskim otapalima jer ćete tako potaknuti krpelja da isprazni svoj sadržaj u ubodnu ranu i povećati rizik od zaraze.
  • Izvadite krpelja kozmetičkom pincetom koju ste prethodno prebrisali dezinficijensom (Pliva®sept tinktura). Uhvatite krpelja što bliže glavi kako bi izbjegli gnječenje zatka i izvucite ga jednim pokretom ravno prema gore. Ukoliko glava krpelja ostane, potrebno ju je kasnije izvaditi sterilnom iglom. Mjesto uboda dezinficirajte kožnim antiseptikom (npr. Pliva®sept blue ili Pliva®sept lucid).