Dezinfekcija na putovanju

mag.med.techn.,MNS Jasminka Horvatić
Preneseno sa portala PLIVAmed.net

Dezinfekcija je postupak kojim se uništavaju, inhibiraju ili uklanjaju vegetativni oblici mikroorganizama, ali ne i bakterijske spore. Dezinfekcijom se ne moraju uništiti svi prisutni mikroorganizmi, dovoljno ih je reducirati na razinu koja nije štetna ljudskom zdravlju ni kvaliteti namirnica.

Povijest dezinfekcije

Dezinfekcija je važna mjera što se provodi radi sprečavanja i suzbijanja masovnih pojava zaraznih bolesti.

Kao počeci dezinfekcije obično se navode Mojsijevi zakoni u kojima se spominju pojmovi "onečišćenje" i "nečisto", a za pojedine slučajeve se prikazuje i način čišćenja. Staroperzijski liječnik Rhazes otkrio je dezinfekcijska svojstva alkohola. Antički liječnici su palili vatre oko grada kako bi spriječili prodor epidemijskih bolesti. Suvremena dezinfekcija počinje se razvijati polovicom devetnaestog stoljeća. Dezinfekcija je važna mjera što se provodi radi sprečavanja i suzbijanja masovnih pojava zaraznih bolesti. Današnja svakodnevica u zdravstvenim ustanovama, domaćinstvima i na putovanju nezamisliva je bez primjena postupaka dezinfekcije koji se koriste na neki način i rutinski u svakodnevnom životu.

Kako bismo pravilno koristili razne postupke koji nam stoje na raspolaganju, potrebno je nešto više saznati o svakom pojedinom postupku. Prisjetimo li se samo narodne poslovice "bolje spriječiti nego liječiti", moglo bi se reći da primjena metoda dezinfekcije u svakodnevnom životu prevenira nastanak bolesti, a posebice je bitna na putovanju, gdje sigurno želimo izbjeći sve neprilike koje nas mogu neugodno iznenaditi.

Metode dezinfekcije

Dezinfekcija se najčešće provodi mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim postupcima.

Dezinfekcija se najčešće provodi :

  • Mehaničkim postupcima
  • Fizikalnim postupcima
  • Kemijskim postupcima

Dezinfekcija mehaničkim postupcima

Mehanički postupci, čišćenje i pranje, smanjuju broj mikroorganizama i uklanjaju ih s površina i predmeta, kao i sa živog tkiva. Sredstva za čišćenje - detergenti, sapuni i prašci za ribanje - odmašćuju podlogu i uklanjaju nečistoću u kojoj su uklopljeni mikroorganizmi te na taj način olakšavaju postupak dezinfekcije. Čišćenje i pranje treba uvijek koristiti, osobito kada nema povećane kontaminacije tj. onečišćenja mikroorganizmima. Pranjem je moguće ukloniti 99% prisutnih mikroorganizama.

Dezinfekcija fizikalnim postupcima

Primjena topline najčešći je postupak dezinfekcije fizikalnim činiteljima. To je tzv. termička dezinfekcija. Toplina se za dezinfekciju može primijeniti kao:

  • suha toplina - otvoreni plamen je način primjene suhe topline, a glačanje je također metoda dezinfekcije tekstila kada nema drugih mogućnosti.
  • vlažna toplina

Dezinfekcija vlažnom toplinom provodi se vrućom vodom i vodenom parom.

Dezinfekcija kemijskim postupcima

Kemijska sredstva što se primjenjuju tijekom dezinfekcije nazivaju se dezinficijensima. Termin "dezinficijens" primjenjuje se za sredstva pomoću kojih se dezinficiraju nežive tvari, dok se termin "antiseptik" rabi za sredstva koja se primjenjuju na živim tkivima. Sva dezinfekcijska sredstva nisu jednako djelotvorna te je potrebno načiniti selekciju dezinficijensa prema pojedinim namjenama i uzročnicima, prema sadržaju aktivne tvari ili prema antimikrobnoj aktivnosti.

Putovanje

Na putu, kada sapun i voda nisu dostupni, potrebno je imati sa sobom preparate koji sadrže komponentu dezinficijensa.

U današnje doba savladavanja kilometara i osvajanja destinacija u kratkom vremenskom periodu, mikroorganizmi putuju zajedno s nama bez obzira koje prometno sredstvo koristili, a za njih kao naše suputnike ne plaćamo posebne karte.

Kako ćemo očuvati svoje zdravlje tijekom putovanja? Primjenjujući sve gore navedeno u svakodnevnom životu, a posebno na putovanju! Prisjetimo se prvog kontakta s hotelskom sobom kada uđemo u sobu. Ulaskom u sanitarni čvor nailazimo na natpise koji nam poručuju "dezinficirano", te se odmah osjećamo sigurnije. No da bismo stigli do odredišta, prođe i nekoliko sati te promijenimo i nekoliko prijevoznih sredstava, a ponekad i nekoliko vremenskih zona.

Što nam je činiti kako bismo bez narušenog zdravlja stigli do odredišta (hotelska soba i sl.)? Tijekom putovanja posebnu pozornost moramo obratiti na higijenu ruku. Ne kaže se uzalud da su ruke naše najopasnije oružje, no opasnost prijeti i kada pružimo ruku drugoj osobi, poručujući joj tom gestom da može računati na našu pomoć. Redovito i pravilno pranje ruku spriječit će širenje većine zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama.

Naviku redovitog pranja ruku treba usaditi u navike ponašanja već u ranom djetinjstvu. Ako putujemo s djecom, posebnu pozornost treba obratiti na higijenu njihovih ruku. Ruke treba oprati kada su vidljivo zaprljane, a posebice prije obroka, odnosno prije jela i poslije uporabe toaleta, brisanja nosa, kašljanja, kihanja i sl. te kontakata sa životinjama.

Pri pranju ruku potrebno je posebno obratiti pozornost da se ruke operu pod tekućom toplom vodom koristeći sapun (po mogućnosti tekući) te je važno oprati sve dijelove ruku. Nakon pranja, ruke je potrebno posušiti papirnatim ubrusom, kojim se zatvori i slavina. Ako postoje fenomati za sušenje ruku, potrebno je koristiti se istima prije izlaska iz toaleta. Na putu, kada sapun i voda nisu dostupni, potrebno je imati sa sobom preparate koji sadrže komponentu dezinficijensa, a može ih se nabaviti u više oblika na tržištu: kao tekućina za ispiranje ili kao vlažne maramice.

Vrlo je korisno takve preparate u bilo kojem obliku imati uz sebe na putovanju, ali nemojmo zaboraviti da ta sredstva nisu dostatna ako se radi o jako zaprljanim rukama. Prilikom neke lagane ozljede ili ogrebotine, posebice ako putujemo s djecom, korisno je imati dezinfekcijsko sredstvo za čišćenje nastalih ogrebotina, porezotina i sl., ali i flastere kojima ćemo prekriti ozlijeđeno mjesto. Na putovanju moramo misliti i na tekućinu koju ćemo konzumirati.

Najbolje je tijekom putovanja konzumirati tvorničke pripravke hrane i vode kako bismo izbjegli trovanje. Potrebno je redovito, s obzirom na mogućnosti, tijekom putovanja održavati higijenu tijela te ne dijeliti pribor za osobnu higijenu (npr. četkicu za zube ili aparat za brijanje) s drugom osobom.

Zaključak

Znanje nije samo po sebi dostatno jer ono rijetko mijenja ponašanje ljudi, a posebice stečene navike.

Poruka za Svjetski dan zdravlja za 2007. godinu jest međunarodna zdravstvena sigurnost. Prijetnje zdravlju ne poznaju granice. U doba vrlo prisutne globalizacije i putovanja, nove i postojeće bolesti mogu prijeći nacionalne granice i ugroziti našu sigurnost.

Kako ćemo prevenirati odnosno spriječiti nastanak oboljenja? Korištenjem stečenih znanja o primjeni metoda dezinfekcija u svakodnevnom životu i na putovanju:

  • mehaničkim čišćenjem i pranjem korištenjem detergenata u svrhu uklanjanja nečistoća i mikroorganizama koji se nalaze u toj nečistoći - ne zaboravimo da je pranjem moguće ukloniti 99% prisutnih mikroorganizama
  • primjenom termičke dezinfekcije koristeći suhu i vlažnu toplinu u cilju osiguranja sigurnog proizvoda - prisjetimo se peglanja odjeće prije putovanja ne samo iz estetskih razloga
  • odgovarajućom uporabom dezinficijensa odnosno antiseptika (higijena ruku, higijena kože i sl.)

I na kraju: znanje nije samo po sebi dostatno jer ono rijetko mijenja ponašanje ljudi, a posebice stečene navike. Potrebno je razumjeti kada i zašto nešto učiniti. Trebamo biti motivirani da bismo stečena znanja primijenili na naše ponašanje. Koji je jači motiv nego - ostati zdrav? Putovati je prekrasno - upoznavati nova mjesta, nove ljude i nove kulture, ali moramo se truditi da svojim ponašanjem očuvamo vanjski okoliš: vodu, zrak i hranu, kako bismo i onima koji dolaze iza nas ostavili prirodne ljepote.

Kada se vratimo s puta, primjenjujući metode dezinfekcije u svakodnevnom životu, sačuvat ćemo zdravlje tijela i biti obogaćeni ljepotama koje smo doživjeli na našem "sigurnom" putovanju. Moramo naučiti živjeti s mikroorganizmima koji nas okružuju. I na kraju, prisjetimo se narodne poslovice "bolje spriječiti nego liječiti".