Antiseptici i Dezinficijensi

Proizvodi namijenjeni za higijenu i profilaksu infekcija u području zdravstva i čitavoj zajednici

Ebola - mjere kontrole infekcije i osobna zaštita

Autor:prof. dr. sc. Alemka Markotić
Preneseno sa portala www.plivamed.net

Mjere dezinfekcije kod ebole i ostalih karantenskih bolesti moraju se strogo primjenjivati prema prethodno izrađenim standardnim operativnim procedurama. Pored dezinficijensa, ključne mjere zaštite uključuju i osobnu zaštitnu opremu koja se sastoji od: rukavica, ogrtača, maske, navlaka za cipele, zaštitnih naočala ili maske, a pri liječenju teških bolesnika s jakim hemoragijama, kašljem, povraćanjem, dijarejom, potrebno je koristiti respirator s HEPA-filterima. Zaštitna oprema se mora oblačiti i svlačiti prema propisanoj proceduri za što je potrebno dodatno educirati i istrenirati medicinsko osoblje.

Kako je organiziran prostor za smještaj bolesnika?

Prostor za smještaj bolesnika mora biti adekvatno organiziran. Idealno je kada postoje adekvatne izolacijske jedinice s podtlakovima u bolesničkoj sobi i pretprostorima te kompletnom opremom za nadzor i intenzivno liječenje bolesnika.

Mjere osobne zaštite u kontroli karantenskih bolesti, a u ovom slučaju ebole VHV (EHV), su ključne u sprječavanju širenja bolesti, a osobito nozokomijalnih infekcija. Prostor za smještaj bolesnika mora biti adekvatno organiziran. Idealno je kada postoje adekvatne izolacijske jedinice s podtlakovima u bolesničkoj sobi i pretprostorima te kompletnom opremom za nadzor i intenzivno liječenje bolesnika. Rijetke su međutim zemlje i zdravstvene institucije koje imaju takve prostore.

Odjel za izolacije Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, osigurava dobru prostornu izolaciju bolesnika, ali za sada ne posjeduje strojarske instalacije za postizanje negativnog tlaka u sobama.

U slučaju pojave importiranih slučajeva EHV u lokalnim zdravstvenim ustanovama, moguće je privremeno i improvizirati izolacijske jedinice. 

Primjer korištenja dezinficijensa i plana dezinfekcije

Preporuka je koristiti registrirana bolnička dezinfekcijska sredstva sa širokim antivirusnim učinkom prema virusima sa i bez ovojnice.

Potrebno je osigurati jednokrevetnu sobu s predsobljem kao jedinim ulazom te dovod vode za pranje ruku i dovoljne količine adekvatnih  dezinfekcijskih sredstava. U pravilu se koriste klorni preparati, te preparati koji sadrže glutaraldehid i fenol. Iako virusi ebole imaju lipidnu ovojnicu, zbog dodatnih mjera opreza, Centri za kontrolu bolesti (CDC, Atlanta, SAD) preporučaju korištenje jačih proizvoda za dezinfekciju nego što se obično traže za viruse s ovojnicom, pa se preporuča koristiti registrirana bolnička dezinfekcijska sredstva sposobna inaktivirati viruse bez ovojnice (npr. norovirus, rotavirus, adenovirus, poliovirus) sa širokim antivirusnim učinkom prema virusima sa i bez ovojnice. 

Primjer dezinficijensa za korištenje kod karantenskih bolesti i mjera dezinfekcije kože sluznica, ali i prostora i instrumenata u zdravstvenim institucijama u ambulantnim uvjetima te na odjelima i u laboratorijima  je pokazan u tablicama 1.- 3.

Tablica 1. Plan dezinfekcije u prijemnoj ambulanti za pregled bolesnika sa sumnjom na karantenske bolesti (pdf)

Tablica 2. Plan dezinfekcije u odjelu za izolaciju (karantena)(pdf)

Tablica 3. Plan dezinfekcije u laboratoriju trećeg stupnja biosigurnosti (BSL3) pri radu s kliničkim materijalom bolesnika sa sumnjom na karantenske bolesti (pdf)

Mjere dezinfekcije se moraju strogo primjenjivati prema prethodno izrađenim standardnim operativnim procedurama. 

Propisana procedura oblačenja i svlačenja zaštitne opreme

Pored dezinficijensa, ključne mjere zaštite uključuju i osobnu zaštitnu opremu koja se sastoji od: rukavica, ogrtača, maske, navlaka za cipele, zaštitnih naočala ili maske, a pri liječenju teških bolesnika s jakim hemoragijama, kašljem, povraćanjem, dijarejom, potrebno je koristiti respirator s HEPA-filterima (od engl. High-efficiency particulate air). Zaštitna oprema se mora oblačiti i svlačiti prema propisanoj proceduri (slika 1. i 2.) za što je potrebno dodatno educirati i istrenirati medicinsko osoblje.

Oblačenje zaštitne opreme (pdf)

Skidanje zaštitne opreme (pdf)

Educirano medicinsko osoblje i povremeni treninzi za rad u karantenskim uvjetima

U bolesničkoj sobi je najbolje koristiti ako je moguće opremu za jednokratnu upotrebu, a oštre predmete odlagati u čvrste kontejnere s dezinficijensom. Sav otpad se mora pohraniti u duplim vrećama za autoklaviranje i autoklavirati ili spaliti. Iznimno je važna educiranost medicinskog osoblja koje mora prolaziti povremene treninge za rad u karantenskim uvjetima. Tijekom rada s bolesnikom provodi se minimalna neophodna njega bolesnika uz što manji rizik od ekspozicije, a sve poslove obavlja iskusno, educirano osoblje. U slučaju prosipanja infektivnog materijala, potrebno je trenutno izaći iz prostora na 5-10 minuta, nakon toga prosuti sadržaj preliti s dezinficijensomi i ostaviti 30 minuta, a potom obrisati s adsorbentnim materijalom natopljenim u dezinficijens, koji se zatim odlaže u vreće za autoklaviranje. U slučaju incidenta potrebno je odmah oprati/isprati oštećeno mjesto/ranu unutar pet minuta od ekspozicije. Za sluznice (oči, usta, nos) je potrebna kontinuirana irigacija s jakim mlazom tekuće vode, sterilnom fiziološkom otopinom > 15 minuta te odgovarajućim dezinficijensom (tablice 1.- 3.). Kožu treba čistiti najmanje 15 minuta obilnim polijevanjem i natapanjem rane sapunom, nakon toga odgovarajućim dezinficijensom (tablice 1.- 3.).

Rad u kliničkom laboratoriju

Sve opisane mjere vrijede i za rad u laboratorijima, a klinički materijal se inaktivira u BSL3 ili BSL4 laboratoriju, te se nakon toga može koristiti u kliničkim laboratorijima za daljnju dijagnostiku i kliničko-laboratorijske testove. Prilikom slanja uzoraka u dijagnostičke laboratorije, primarni spremnik je potrebno obrisati dezinficijensom te staviti u vrećicu sa znakom biohazarda i čvrsti sekundarni spremnik. Ako je transport izvan zdravstvene institucije u kojoj se nalazi bolesnik, potrebno je uzorak slati prema važećim propisima trostrukog pakiranja (primarni spremnik se stavlja u sekundarni spremnik, a sve se pakira u čvrstoj, nepropusnoj kartonskoj kutiji) s oznakama da se radi o opasnom biološkom materijalu kategorije A (znak biohazarda, znak UN 2814 i UN 2900).

Literatura

  1. Ajayi NA, Nwigwe CG, Azuogu BN, et al. Containing a Lassa fever epidemic in a resource-limited setting: outbreak description and lessons learned from Abakaliki, Nigeria (January-March 2012). Int J Infect Dis. 2013 Nov;17(11):e1011-6.
  2. Bauer MP, Timen A, Vossen AC, van Dissel JT. Marburg hemorrhagic fever in returning travellers: an overview aimed at clinicians. Clin Microbiol Infect. 2014 May 11. doi: 10.1111/1469-0691.12673.
  3. Bente DA, Forrester NL, Watts DM, McAuley AJ, Whitehouse CA, Bray M. Crimean-Congo hemorrhagic fever: history, epidemiology, pathogenesis, clinical syndrome and genetic diversity. Antiviral Res. 2013 Oct;100(1):159-89.
  4. Biosafety in Microbiological and Biomedical Laboratories, 5th ed, CDC/NIH, USA 2007 
  5. Bühler S, Roddy P, Nolte E, Borchert M. Clinical documentation and data transfer from Ebola and Marburg virus disease wards in outbreak settings: health care workers' experiences and preferences. Viruses. 2014 Feb 19;6(2):927-37.
  6. Buttigieg KR, Dowall SD, Findlay-Wilson S, et al. A novel vaccine against Crimean-Congo Haemorrhagic Fever protects 100% of animals against lethal challenge in a mouse model. PLoS One. 2014 Mar 12;9(3):e91516.
  7. CDC. Update: Management of patients with suspected viral hemorrhagic fever. MMWR 44 (No. 25):475--479, June 30, 1995.
  8. Centers for Disease Control and Prevention and World Health Organization. Infection Control for Viral Haemorrhagic Fevers in the African Health Care Setting. Atlanta, Centers for Disease Control and Prevention, 1998: 1-198.
  9. Changula K, Kajihara M, Mweene AS, Takada A. Ebola and Marburg virus diseases in Africa: Increased risk of outbreaks in previously unaffected areas? Microbiol Immunol. 2014 Sep;58(9):483-91.
  10. Cheng Y, Li Y, Yu HJ. Ebola virus disease: general characteristics, thoughts, and perspectives. Biomed Environ Sci. 2014 Aug;27(8):651-3.  doi: 10.3967/bes2014.100.
  11. Fajs L, Jakupi X, Ahmeti S, Humolli I, Dedushaj I, Avšič-Županc T. Molecular epidemiology of Crimean-Congo hemorrhagic fever virus in Kosovo. PLoS Negl Trop Dis. 2014 Jan 9;8(1):e2647.
  12. Falzarano D, Feldmann H. Vaccines for viral hemorrhagic fevers--progress and shortcomings. Curr Opin Virol. 2013 Jun;3(3):343-51.
  13. Fernandez-Garcia MD, Negredo A, Papa A, Donoso-Mantke O, Niedrig M, Zeller H, Tenorio A, Franco L; Enivd Members. European survey on laboratory preparedness, response and diagnostic capacity for Crimean-Congo haemorrhagic fever, 2012. Euro Surveill. 2014 Jul 3;19(26).
  14. Geisbert TW. Medical research: Ebola therapy protects severely ill monkeys. Nature. 2014 Aug 29. doi: 10.1038/nature13746.
  15. Gulland A. First Ebola treatment is approved by WHO. BMJ. 2014 Sep 8;349:g5539. doi: 10.1136/bmj.g5539.
  16. Heald AE, Iversen PL, Saoud JB, et al. Safety and Pharmacokinetic Profiles of Phosphorodiamidate Morpholino Oligomers with Activity against Ebola Virus and Marburg Virus: Results of Two Single Ascending Dose Studies. Antimicrob Agents Chemother. 2014 Aug 25. pii: AAC.03442-14.
  17. Hill CE, Burd EM, Kraft CS, et al. Laboratory test support for ebola patients within a high-containment facility. Lab Med. 2014 Summer;45(3):e109-11.
  18. Koehler JW, Hall AT, Rolfe PA, et al. Development and Evaluation of a Panel of Filovirus Sequence Capture Probes for Pathogen Detection by Next-Generation Sequencing. PLoS One. 2014 Sep 10;9(9):e107007. doi:10.1371/journal.pone.0107007. eCollection 2014.
  19. Laboratory biosafety manual, 3rd ed, WHO, Switzerland, 2004
  20. Lau E. Pathogen genetics: Origin and transmission of Ebola virus outbreak. Nat Rev Genet. 2014 Sep 9. doi: 10.1038/nrg3823.
  21. Lefebvre A, Fiet C, Belpois-Duchamp C, Tiv M, Astruc K, Aho Glélé LS. Case fatality rates of Ebola virus diseases: A meta-analysis of World Health Organization data. Med Mal Infect. 2014 Sep 2. pii: S0399-077X(14)00208-X. doi: 10.1016/j.medmal.2014.08.005.
  22. Leroy EM, Labouba I, Maganga GD, Berthet N. Ebola in West Africa: The outbreak able to change many things. Clin Microbiol Infect. 2014 Sep 10. doi: 10.1111/1469-0691.12781.
  23. Markotić A, LeDuc JW, Hlača D, et al. Hantaviruses are likely threat to NATO forces in Bosnia and Herzegovina and Croatia. Nat Med. 1996 Mar;2(3):269-70.
  24. McCarthy M. US signs contract with ZMapp maker to accelerate development of the Ebola drug. BMJ. 2014 Sep 4;349:g5488. doi: 10.1136/bmj.g5488.
  25. Ozel MG, Dokmetas I, Oztop AY, Engin A, Elaldi N, Bakir M. Recommended precaution procedures protect healthcare workers from Crimean-Congo hemorrhagic fever virus. Int J Infect Dis. 2013 Nov;17(11):e1046-50.
  26. Qiu X, Wong G, Audet J, et al. Reversion of advanced Ebola virus disease in nonhuman primates with ZMapp. Nature. 2014 Aug 29. doi: 0.1038/nature13777.
  27. Shaffer JG, Grant DS, Schieffelin JS, et al. Viral Hemorrhagic Fever Consortium. Lassa fever in post-conflict Sierra Leone. PLoS Negl Trop Dis. 2014 Mar 20;8(3):e2748.
  28. Vora NM, Osinubi M, Wallace RM, et al., Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Assessment of potential zoonotic disease exposure and illness related to an annual bat festival--Idanre, Nigeria. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2014 Apr 18;63(15):334.
  29. Wong G, Audet J, Fernando L, et al. Immunization with vesicular stomatitis virus vaccine expressing the Ebola glycoprotein provides sustained long-term protection in rodents. Vaccine. 2014 Aug 27. pii: S0264-410X(14)01151-7. doi: 10.1016/j.vaccine.2014.08.028.
  30. www.cdc.gov
  31. Yolcu S, Kader C, Kayipmaz AE, Ozbay S, Erbay A. Knowledge levels regarding crimean-congo hemorrhagic Fever among emergency healthcare workers in an endemic region. J Clin Med Res. 2014 Jun;6(3):197-204.